FFD4 teži izgradnji obnovljenog globalnog okvira finansiranja koji će osloboditi veće količine kapitala uz niže troškove. U Sevilji, putem obnovljenog globalnog okvira finansiranja, čelnici poduzimaju mjere za poticanje ulaganja u ciljeve održivog razvoja i reformu međunarodne finansijske arhitekture kako bi omogućili transformativne promjene koje su svijetu hitno potrebne.

Kako se gradovi suočavaju sa sve većim klimatskim rizicima i rastućom potražnjom za održivom infrastrukturom, osiguranje pristupačnog, dugoročnog finansiranja ostaje ključna prepreka urbanim klimatskim akcijama. Ovaj popratni događaj na visokom nivou istaknuo je provjerene modele partnerstva koji integriraju tehničku stručnost, finansiranje i lokalno znanje kako bi se potaknula otpornost na klimatske promjene i održivi urbani razvoj.

Kroz studije slučaja, uključujući saradnju između multilateralnih razvojnih banaka i Gap fonda koji podržava gradove u Bangladešu, Keniji i Bosni i Hercegovini, sesija je demonstrirala učinkovite strategije za premošćivanje finansijskih nedostataka i ubrzavanje utjecajnih ulaganja. Okupljajući čelnike iz međunarodnih finansijskih institucija, vlada i UN-a, rasprava je istražila načine usklađivanja ciljeva i resursa, rješavanja institucionalnih prepreka i mobilizacije finansiranja klimatskih promjena u velikim razmjerima. Sudionici su pozvani da se uključe u dijalog o poticanju inovativnih partnerstava i unapređenju reformi za povećanje urbanih klimatskih akcija, podržavajući ciljeve Četvrte međunarodne konferencije o finansiranju razvoja i pozicionirajući urbano finansiranje klimatskih promjena na putu prema COP 30.

Glavni govornik ovoga panela je bio g. Ambroise Fayolle, potpredsjednik EIB-a, a na konferenciji su učestvovali i: gđa Martina Buzuk, stručna savjetnica za fondove i projekte, Vlade Srednjobosanskog kantona, Ured za evropske integracije, fondove, odnose s javnošću i kvalitet, Bosna i Hercegovina; g. Mark Bowman, potpredsjednik za politiku i partnerstva, EBRD; g. Hun Kim, generalni direktor, Odjel za sektore, teme i finansijska rješenja, AIIB; gđa Ingrid Hoven, generalna direktorica, GIZ; g. Raymond Njagi Kinyua, član Izvršnog odbora okruga za zemljište i urbani razvoj, kao i za okoliš i klimatske promjene, Okrug Embu, Kenija; g. Stefan Atchia, menadžer Odjeljenja za urbani razvoj, AfDB i gđa Anacláudia Rossbach, izvršna direktorica, UN-Habitat.

Razgovaralo se o tehničkoj pomoći Gap fonda za energetsku efikasnost u BiH, i kako se mogu efikasno dopuniti EBRD-ova ulaganja, poboljšati dijalog o politikama i pristup finansiranju za gradove. Jedan od panela na Četvrtoj međunarodnoj konferencija o finansiranju razvoja na kojima je predstavnica Ureda za evropske integracije, fondove, odnose s javnošću i kvalitetu Vlade SBK sudjelovala zajedno sa ostalim panelistima je bila prezentacija saradnje sa GAP fondom i GIZ-om kroz implementaciju projekta energetske efikasnosti javnih zgrada u kantonu.

Na panelu se raspravljalo o tehničkoj podršci koju je BiH primila kako bi se ojačao projektni prijedlog i približilo osiguranju finansiranja inicijative Energetska efikasnosti u javnim zgradama u Srednjobosanskom kantonu. Također, raspravljalo se o ključnim zaključcima iz ovog iskustva koji bi mogli pomoći drugim vladama u strukturiranju i finansiranju sličnih programa energetske učinkovitosti.

Potpisivanjem ovoga pisma potvrđen je interes Europske banke za obnovu i razvoj za sudjelovanje u projektu Energetska efikasnost u javnim zgradama kroz osiguranje dugoročnog financiranja, u vidu zajma od 10 milijuna eura te investicijskog granta iz EU Programa za efikasnost obnovljivih izvora energije za Zapadni Balkan ili drugog međunarodnog donatora u iznosu do 2,5 milijuna eura.

Dodatno, EBRD će nastojati mobilizirati i dodatna sredstva za tehničku suradnju u iznosu do 650.000 eura koja će se koristiti za pripremu projekta. U okviru ovoga iznosa, za pripremu detaljnih energetskih pregleda, sredstva u iznosu 250.000,00 eura osigurana su od strane City Climate Finance Gap fonda ("Gap Fund") čiji su implementatori EIB i GIZ.

Sredstva su namijenjena za obnovu i poboljšanje energetske efikasnosti u 55 javnih zgrada unutar Kantona, prvenstveno škola i zdravstvenih ustanova.

Projekt podrazumijeva provođenje detaljnih energetskih pregleda objekata te na temelju ovih rezultata planirani su sljedeći radovi: toplinska izolacija zidova, krovova i stropova, zamjena dotrajale stolarije, izvora grijanja i postavljanje energetski efikasne rasvjete.

Ovaj projekt predstavlja važan korak k održivijem i zdravijem životnom okruženju za građane našeg Kantona, donoseći značajne uštede energije, poboljšane uvjete u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, te dugoročne koristi za lokalnu zajednicu i okoliš.

U okviru Erazmus+ projekta Jačanje kapaciteta i mehanizama za unapređenje sistema obezbjeđenja kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH (SMEQA), predstavnici Ministarstva
obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona boravili su u studijskoj posjeti Univerzitetu u Ljubljani od 10. do 12. juna 2025. godine.

Trodnevna studijska posjeta bila je fokusirana na unapređenje sistema unutrašnjeg obezbjeđenja kvaliteta (IQA), pri čemu je posebna pažnja posvećena definisanju idealnog modela IQA i njegova primjena na osnovu iskustava i prijedloga svih partnerskih institucija u okviru ovog projekta.
Učesnike studijske posjete ugostili su predstavnici Fakulteta društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani prof. dr Tomaž Deželan i prof. dr Irena Bačlija Brajnik. Tokom predavanja i radionica predstavljeni su različiti nivoi unutrašnjeg obezbjeđenja kvaliteta – na nivou studijskog programa, fakulteta i univerziteta – kao i uloga komisija za kvalitet unutar institucija.

Posjeta je obuhvatila i interaktivnu radionicu u kojoj su učesnici, kroz rad u grupama, definisali preporuke i prijedloge za unapređenje sistema obezbjeđenja kvaliteta, na osnovu iskustava iz partnerskih institucija. Na završnom dijelu posjete predstavljene su tekuće aktivnosti na projektu, planovi za naredni period, kao i pripreme za izradu internog izvještaja. Studijska posjeta predstavlja značajan korak ka unapređenju mehanizama osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, kroz razmjenu iskustva i dobrih praksi sa renomiranom institucijom kao što je Univerzitet u Ljubljani.