Srednjobosanski Kanton

Srednjobosanski Kanton, obuhvaća geografsko jezgro Bosne i Hercegovine.

Ovaj Kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska Krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika SBK su izrazito planisko-brdsko područje (300-1922 m ).

Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smijerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Federacija BiH, Balkan, i dalje Zapadna Europa, Mala Azija i Bliski Istok).

Klimatske karakteristike su planinsko kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za rječne doline i nadmorsku visinu.

Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split).

Površina SBK je 3199km2. Konstituiraju ih područja općina Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik, i Vitez.

Na području SBK 1991. godine živjelo je 338.979 stanovnika, a 1999. godine 270.000 stanovnika.

Srednjobosanski Kanton nalazi se u zoni osnovnog prioritetnog razvojnog pravca. Na području SBK razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilan, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području Kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za Kanton tako i za BiH.

Od energetiskih sirovina mogu se istaknuti: lignit na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline, zemni plin na području Kiseljaka...

Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetiti, hematiti i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa – Uskoplja i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa – Uskoplja, te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna.

Od ukupne površine SBK 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare.




Područje Srednjobosanskog Kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž...), povrće (krumpir, kupus, luk, grah,...) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetilja, silažno krmno bilje, stočna repa).

U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.




Srednjobosanski Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbas, Fojnica i Lašva. Energetski uvjeti su povoljni.

Na području SBK postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 173 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom. Na cijelom području posluju dva PTT operatera. Centrale su u svima općinama digitalne i vezane su u sustav FBiH. Broj instaliranih kapaciteta fiksnih telefonskih priključaka na području SBK je 55000. Pokrivenost signalom mobilne telefonije je 95%.

SREDNJOBOSANSKI KANTON / KANTON SREDIŠNJA BOSNA
STATISTIČKI PODACI POPISA STANOVNIŠTVA 1991.G.

POVRŠINA : 3.249 km2
STANOVNIŠTVO : 335.752

 

UKUPNO STANOVNIKA

MUSLIMANI

HRVATI
SRBI

JUGOSLOVENI

OSTALI
335.752
147.451
126.860
41.927
13.709
5.805
100 %
43,9 %
37,8 %0
12,5 %
4 %
1,7 %
 
B. OPĆINE- STRUKTURA STANOVNIŠTVA
OPĆINA
UKUPNO

MUSLIMANI

HRVATI
SRBI

JUGOSLOVENI

OSTALI
Bugojno
46.843
19.724
15.963
8.854
1.539
763

Busovača

18.883
8486
9.089
634
505
169

Donji Vakuf

24.232
13.393
686
9.375
622
156
Fojnica
16.227
8.010
6.639
154
396
1.028

Gornji Vakuf

25.130
14.086
10.709
106
150
79
Jajce
44.903
17.400
15.781
8.684
2.486
552

Kiseljak

24.081
9.843
12.441
747
597
453
Kreševo
6.699
1.527
4.738
33
249
152

Novi Travnik

30.624
11.649
12.127
4.087
2.115
646
Travnik
70.402
31.862
26.008
7.751
3.688
1.093
Vitez
27.726
11.471
12.697
1.502
1.362
714

ODNOS OPĆINA PREMA KANTONU:
OPĆINA

POVRŠINA %

STANOVNIŠTVO %

Bugojno
11,1
14,0

Busovača

4,9
5,6

Donji Vakuf

10,7
7,2
Fojnica
9,4
4,8

Gornji Vakuf

12,4
7,5
Jajce
12,2
13,4

Kiseljak

5,0
7,2
Kreševo
4,6
1,8

Novi Travnik

7,4
9,1
Travnik
17,3
21,0
Vitez
5,0
8,4