Srednjobosanski Kanton, obuhvaća geografsko jezgro Bosne i Hercegovine.

Ovaj Kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska Krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika SBK su izrazito planisko-brdsko područje (300-1922 m ).

Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smijerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Federacija BiH, Balkan, i dalje Zapadna Europa, Mala Azija i Bliski Istok).

Klimatske karakteristike su planinsko kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za rječne doline i nadmorsku visinu.

Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split).

Površina SBK je 3199km2. Konstituiraju ih područja općina Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik, i Vitez.

Na području SBK 1991. godine živjelo je 338.979 stanovnika, a 1999. godine 270.000 stanovnika.

Srednjobosanski Kanton nalazi se u zoni osnovnog prioritetnog razvojnog pravca. Na području SBK razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilan, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području Kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za Kanton tako i za BiH.

Od energetiskih sirovina mogu se istaknuti: lignit na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline, zemni plin na području Kiseljaka...

Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetiti, hematiti i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa – Uskoplja i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa – Uskoplja, te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna.

Od ukupne površine SBK 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare.




Područje Srednjobosanskog Kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž...), povrće (krumpir, kupus, luk, grah,...) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetilja, silažno krmno bilje, stočna repa).

U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.




Srednjobosanski Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbas, Fojnica i Lašva. Energetski uvjeti su povoljni.

Na području SBK postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 173 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom. Na cijelom području posluju dva PTT operatera. Centrale su u svima općinama digitalne i vezane su u sustav FBiH. Broj instaliranih kapaciteta fiksnih telefonskih priključaka na području SBK je 55000. Pokrivenost signalom mobilne telefonije je 95%.

SREDNJOBOSANSKI KANTON / KANTON SREDIŠNJA BOSNA
STATISTIČKI PODACI POPISA STANOVNIŠTVA 1991.G.

POVRŠINA : 3.249 km2
STANOVNIŠTVO : 335.752